Zapošljavanje stranog državljanina u Republici Srbiji zahteva ispunjavanje više pravnih koraka i prikupljanje obimne dokumentacije. Kao poslodavac, morate ispoštovati propise iz oblasti imigracionog i radnog prava kako biste stranca zaposlili legalno. U nastavku predstavljamo sve neophodne dokumente i procedure – hronološkim redom – uz napomenu ko pribavlja koji dokument, u kojoj fazi, za koju instituciju, i koje su česte greške zbog kojih dolazi do traženja dopune dokumentacije ili odbijanja zahteva. Ukoliko želite da uštedite vreme, izbegnete greške i potencijalne kazne kontaktirajte naš tim iz Radne Sile da Vam vodi celokupan proces selekcije i zapošljavanja radnika.

 

1. Prethodna priprema: uslovi za dolazak i rad stranca

Provera viznog režima: Pre svega, potrebno je proveriti da li državljanin zemlje iz koje dolazi vaš kandidat treba vizu za ulazak u Srbiju. Za državljane većine zemalja nije potrebna viza za kraći ulazak (do 90 dana), te oni mogu doputovati i direktno podneti zahtev za radnu dozvolu po dolasku . Međutim, za državljane određenih zemalja (npr. Indija, Kina, Rusija i mnoge druge), neophodna je viza D (za duži boravak) pre ulaska u Srbiju. Poslodavac u tom slučaju priprema pozivno pismo i druge garancije kojima stranac potkrepljuje zahtev za vizu u sprskoj ambasadi nje. Viza D za zapošljavanje obično se izdaje na period do 180 dana i, ako je odobrena po osnovu zaposlenja, ona u tom periodu važi i kao dozvola za boravak i rad.

Najčešće greške u ovoj fazi:

  • Ignorisanje viznih uslova: Dovođenje kandidata bez odgovarajuće vize D kao što se to nekad dešava sa Vizom C (turističkom vizom), može dovesti do zastoja ili prekida započetog postupka za dobijanja radne vize.

  • Nepokretanje testa tržišta rada: Preskakanje ili neblagovremeno podnošenje prijave NSZ-u. Bez evidentiranog ID broja testa tržišta rada, elektronski zahtev za dozvolu neće biti potpun i biće odbačen. (Praksa: Ukoliko niste sigurni, preporučljivo je podneti prijavu potrebe u NSZ najmanje 10 dana pre planiranog podnošenja zahteva za dozvolu, kako bi se sve procedure stigle izvršiti.)*

  • Pogrešan osnov angažovanja: Pojedini poslodavci pokušaju angažovati stranca putem pogrešnog pravnog osnova (npr. fiktivni ugovor o delu ili kao „freelance“ saradnika umesto radnog odnosa). Radna inspekcija ipak gleda suštinu angažovanja (radno vreme, kontinuitet, integraciju u radni kolektiv) i nepravilna klasifikacija može dovesti do kazni . Zato od početka jasno definišite da li je reč o radnom odnosu, upućivanju, samozapošljavanju ili dr., jer svaki osnov nosi posebne uslove i dokumenta .

Kontaktirajte Radnu Silu kako bi povoljno, sigurno i na vreme pripremili svu dokumentaciju i brzo dobili Vizu D za odabranog radnika iz inostranstva.

2. Ulazak u Srbiju i prijava boravišta

Kada stranac ispunjava uslove za ulazak (poseduje vizu D ili mu nije potrebna viza), može doputovati u Srbiju. Po ulasku, zakonska obaveza je prijaviti njegovo privremeno boravište nadležnoj policijskoj stanici u roku od 24 sata. Ovu prijavu najčešće obavlja vlasnik smeštaja (stanodavac) ili hotel – izdaje se tzv. potvrda o prijavi boravišta (popularno „bijeli karton“). U prijavi se navode adresa i period boravka. Taj dokument će služiti kao dokaz adrese stranca u Srbiji. (Praksa — nije eksplicitno propisano: Iako zakon ne zahteva da se potvrda o prijavi boravišta prilaže uz kasniji zahtev za dozvolu, u praksi je preporuka da poslodavac ili stranac sačuvaju ovaj dokument. Dokaz o prijavljenoj adresi često olakša postupak odobrenja boravka.)*

Privremeni boravak do 90 dana: Strani radnik po ulasku može boraviti do 90 dana (u okviru 180 dana) bez dozvole, ali ne sme raditi dok ne dobije radnu dozvolu. Ovaj period iskoristite za završetak birokratije. Važno je ne prekoračiti dozvoljeni boravak – pokretanje procedure za dozvolu na vreme (pre isteka 90 dana ili vize) omogućava da stranac legalno ostane do okončanja postupka .

Najčešće greške u ovoj fazi:

  • Neprijavljivanje adrese: Nepodnošenje prijave boravišta može zakomplikovati dokazivanje adrese stanovanja stranca. Za elektronski zahtev za dozvolu mora se navesti adresa u Srbiji; ako je stranac još u inostranstvu, prilaže se ugovor o zakupu ili izjava stanodavca o budućoj adresi . Nedostatak odgovarajućeg dokaza adrese može dovesti do traženja dopune zahteva.

  • Propuštanje rokova: Česta greška je čekati do isteka dozvoljenog boravka. Kasno podnošenje zahteva (ili, još gore, ostanak bez statusa) dovodi do nezakonitog boravka stranca. Uvek planirajte da zahtev za dozvolu predate najmanje mesec dana pre isteka trenutnog boravišnog statusa stranca.

  • Započinjanje rada pre dozvole: Podsećamo da je strogo zabranjeno da stranac počne da radi pre nego što dobije dozvolu za rad. Inspekcija rada to tretira kao rad na crno – kazne za poslodavca mogu dostići 2 miliona RSD (oko 17,000 €), a za odgovorno lice 150,000 RSD . Stoga, bez obzira na poslovne potrebe, zaposleni ne sme obavljati poslove dok ne stigne odobrenje nadležnih organa.

3. Jedinstvena dozvola za privremeni boravak i rad (radna dozvola)

Da bi stranac legalno boravio i radio u Srbiji duže od 90 dana, potreban mu je odobren privremeni boravak i radna dozvola. Od 1. februara 2024. ove dve dozvole izdaju se kroz jedinstven postupak – izdaje se Jedinstvena dozvola koja integriše pravo boravka i rada . U nastavku objašnjavamo postupak korak po korak i dokumentaciju koja se prilaže uz zahtev za jedinstvenu dozvolu.

3.1. Podnošenje zahteva (nadležni organ i način)

Nadležnost i način podnošenja: Zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole podnosi se isključivo elektronskim putem preko Portala za strance (eForeigner aplikacija) . Zaista, zakon sada dozvoljava da se zahtev podnese i dok je stranac još u inostranstvu, pre dolaska u Srbiju .

  • Ko podnosi zahtev: Postoje tri mogućnosti – (1) može podneti sam stranac (elektronski, uz prethodnu registraciju na portalu), (2) može podneti poslodavac u ime stranca (poslodavac se prethodno registruje na eUprava portalu kao pravno lice, a ovlašćeno lice zatim podnosi zahtev ) ili (3) to može učiniti ovlašćeni punomoćnik (npr. advokat ili agencija za zapošljavanje koju angažujete) . Bez obzira ko formalno podnosi, preporučuje se bliska koordinacija poslodavca i zaposlenog stranca prilikom prikupljanja dokumenata.

  • Gde se odlučuje: Jedinstvenu dozvolu izdaju sinhronizovano dva organa – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Nacionalna služba za zapošljavanje. MUP proverava uslove boravka (bezbednost, opravdanost boravka itd.), a NSZ daje saglasnost za zapošljavanje stranca na konkretnom radnom mestu. Podnošenjem jednog zahteva preko portala automatski inicirate obe procedure. Zakonski rok za odlučivanje skraćen je na 15 dana od dana uredno podnetog zahteva .

Kada se zahtev podnosi iz inostranstva i bude odobren, stranac ipak mora doći u Srbiju da bi ličnim prisustvom preuzeo jedinstvenu dozvolu, koja se izrađuje u formi biometrijske kartice od strane MUP-a .

Kontaktirajte naš tim kako biste povoljno i sigurno pripremili svu dokumentaciju i na vreme dobili jedinstvenu dozvolu za Vašeg radnika.

3.2. Opšta dokumentacija uz zahtev

Prilikom podnošenja elektronskog zahteva, portal će tražiti pohranjivanje (upload) skeniranih dokumenata. Većina dokumenta moraju biti originali ili overene kopiji, u formi elektronskog dokumenta . Strana dokumenta moraju biti prevedena na srpski jezik od strane ovlašćenog sudskog tumača. Osnovna dokumentacija koja se prilaže uz svaki zahtev obuhvata:

  • Važeći identifikacioni dokument stranca: skeniran pasoš (stranica sa fotografijom i ličnim podacima) ili lične karte države porekla – prihvatljivo samo za državljane zemalja koje mogu ulaziti u Srbiju sa ličnom kartom . Pasoš mora biti važeći dovoljno dugo (najmanje 90 dana nakon planiranog boravka, sa 2 prazne strane, izdat u poslednjih 10 godina ).

  • Fotografija stranca: digitalna fotografija u boji dimenzija 35×45 mm (kao za dokumente) . Obično je to jedna biometrijska fotografija lica kandidata, novijeg datuma.

  • Dokaz o adresi boravišta u Srbiji: Za stranca koji je već u Srbiji, navodi se adresa na kojoj je prijavljeno njegovo boravište (kao što stoji na potvrdi iz policije) . Za onog ko podnosi zahtev iz inostranstva, prilaže se ugovor o zakupu stana ili izjava stanodavca o nameravanoj adresi stanovanja . Ovo služi kao garancija da će stranac imati odgovarajući smeštaj po dolasku.

  • Dokaz o uplati taksi: Nakon popunjavanja prijave, plaćaju se administrativne takse za obradu zahteva. Kod elektronske prijave plaćanje se vrši online (platnom karticom) pre finalnog podnošenja zahteva . Imajte potvrdu o uplati u slučaju kasnijeg dokazivanja, iako sistem to beleži automatski.

U ranijem sistemu od stranca se tražio i dokaz o sredstvima za izdržavanje i zdravstvenom osiguranju za period boravka . Sada, pošto se radi o dozvoli po osnovu zaposlenja, pretpostavka je da će plata i socijalno osiguranje iz radnog odnosa pokriti ove stavke. 

3.3. Dokumentacija za osnov zapošljavanja

Pored opštih dokumenata, potrebno je dostaviti i dokaze kojima se opravdava zahtev za dozvolu po osnovu konkretnog zaposlenja. Ovo su dokumenta koja povezuju stranca, poslodavca i radno mesto, a zahtevaju ih NSZ i MUP u sklopu procene da li je zapošljavanje opravdano. Za radni odnos (zapošljavanje u užem smislu) potrebno je dostaviti sledeća ključna dokumenta:

  • Predlog ugovora o radu (ili drugi ugovor o angažovanju): Ovo je preliminarni ugovor između poslodavca i stranca, koji može biti potpisan u formi ponude za zasnivanje radnog odnosa . U njemu treba da su jasno navedeni uslovi rada: naziv posla, opis dužnosti, mesto rada, trajanje ugovora na određeno vreme, radno vreme, iznos bruto zarade (najmanje na nivou minimalne zarade u Srbiji). Ugovor takođe mora sadržati podatke o poslodavcu (naziv firme, sedište) i zaposlenom (ime, prebivalište) , kao i kvalifikacije potrebne za radno mesto. Preporučljivo je da ugovor ima datum početka rada usklađen sa očekivanim datumom dobijanja dozvole, uz klauzulu da stupanje na snagu ugovora uslovljeno dobijanjem dozvole. Česta greška kada poslodavci samostalno pripremaju ugovor jeste neprecizno sastavljanje istog tako da se izazove sumnja kod MUPa ili se zahtev salje na dopunu. Obratite pažnju da svaki detalj u ugovoru odgovara onome što ste naveli u prijavi i što piše u aktu o sistematizaciji ili jednostavno angažujete naš tim da Vam brzo i sigurno završi ceolokupan proces zapošljavanja.

  • Akt o sistematizaciji radnog mesta: Prema propisima, poslodavac treba da dostavi izvod iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova za radno mesto na koje zapošljava stranca . Taj izvod treba da pokazuje naziv radnog mesta, opis posla, vrstu i nivo stručne spreme i druge uslove za to radno mesto. Ako poslodavac ima manje od 10 zaposlenih, dozvoljeno je umesto pravilnika priložiti pisanu izjavu poslodavca sa navedenim podacima o radnom mestu. Ovaj dokument dokazuje da je radno mesto predviđeno internim aktom firme i da stranac ispunjava uslove istog.

  • Dokaz o stručnoj kvalifikaciji stranca: Potrebno je priložiti kopiju diplome, uverenja ili druge javne isprave kojom stranac dokazuje da poseduje odgovarajuću stručnu spremu ili kvalifikaciju za traženo radno mesto. Npr. diploma fakulteta, svedočanstvo, sertifikati – u zavisnosti od zahteva posla. Vrlo je važno da ovaj dokument bude propisno overen (legalizovan) u zemlji izdavanja i preveden na srpski od strane sudskog tumača. Nepotpuna ili neusklađena dokumentacija u vidu neoverenih ili nestručno prevedenih diploma jedan je od najčešćih uzroka odlaganja i odbijanja zahteva. Iskusna agencijama za zapošljavanje provera verodostojnost diploma pre podnošenja – po potrebi i kroz postupak nostrifikacije, ukoliko je to relevantno za datu profesiju.

  • Izvod iz registra poslodavca: Iako portal eUprava nekada može sam povući podatke o poslodavcu iz Agencije za privredne registre (APR), često je potrebno imati izvod o registraciji firme ili preduzetnika pri ruci (“rešenje iz APR-a”). Propisi navode da se prilikom ocene zahteva razmatra registrovanost poslodavca u Srbiji. Drugim rečima, poslodavac mora biti legalno registrovan subjekt i u postupku može biti zatražen dokaz o tome (kopija APR rešenja ili izvod sa sajta APR-a).

  • Potvrda NSZ o nelicenciranju otkaza (automatski pribavlja NSZ): Zakon propisuje da poslodavac ne sme da je otpustio zaposlenog u poslednjih 90 dana zbog tehnološkog, ekonomskog ili organizacionog viška na radnom mestu koje sada želi da popuni strancem. Dokaz o tome izdaje NSZ po službenoj dužnosti – poslodavac ne podnosi poseban dokument, ali treba da zna da NSZ proverava evidenciju otkaza. Ukoliko bi se utvrdilo da je poslodavac nedavno otpustio domaćeg radnika iste struke/radnog mesta, zahtev za stranca bi bio odbijen.

  • Punomoćje (ovlašćenje) ako je primenljivo: U slučaju da poslodavac ili agent podnose zahtev u ime stranca, potrebno je imati punomoćje stranca kojim ga ovlašćuje za podnošenje zahteva . Isto važi i obratno – ako stranac podnosi lično, a koristi savetnika, formalno punomoćje može biti zatraženo. Punomoćje mora biti potpisano (i po potrebi overeno).

(Napomena: Postoje i drugi osnovi zapošljavanja – npr. upućeni radnik, kretanje unutar kompanije, nezavisni profesionalac, stručno osposobljavanje itd. Za te posebne kategorije, spisak dokumenata se prilagođava: npr. ugovor između domaće i strane firme o poslovno-tehničkoj saradnji za upućena lica, dokaz da je stranac najmanje godinu dana zaposlen kod inostranog poslodavca kod kretanja unutar društva, ugovor sa krajnjim korisnikom usluga za nezavisnog profesionalca itd. Suština je uvek da se dokaže svrha angažmana. Ove specifične slučajeve bi trebalo razmotriti uz stručnu pomoć, jer svaki podrazumeva prikupljanje specifične dokumentacije.)

Najčešće greške u ovoj fazi (dokumentacija):

  • Nepotpuna dokumentacija: Kao što je pomenuto, najčešća prepreka je nekompletna ili neusklađena dokumenta . Ovo uključuje: nedostavljanje svih traženih priloga, dostavljanje dokumenata koji nisu prevedeni na srpski ili nemaju odgovarajuću overu, razlike između podataka u ugovoru i podataka u sistematizaciji, zastarele potvrde itd. I najmanja nepravilnost može dovesti do dopisa iz MUP-a kojim se traži dopuna ili ispravka, što odlaže postupak za više nedelja. Poslodavcima se preporučuje da pre podnošenja sprovedu internu (ili stručnu) proveru kompletne dokumentacije – uključujući usklađenost internih akata kompanije sa onim što se predaje NSZ-u. Strani kandidat takođe mora obezbediti tačne i proverljive dokaze o svojim kvalifikacijama i identitetu .

  • Pogrešan ili nevažeći ID za test tržišta rada: Ako zaboravite da pokrenete test tržišta rada ili ne unesete ispravan ID PPZ u elektronski obrazac, NSZ neće moći dati saglasnost. Time zahtev postaje nevažeći. Srećom, portal upozorava na ovu stavku – ali greške se dešavaju ako poslodavac pokrene test za jedan profil, a onda pokuša zaposliti stranca za drugi profil. ID je vezan za određeni naziv posla i broj lica, i ne može se ponovo upotrebiti za drugačije radno mesto od onog navedenog u prijavi potrebe .

  • Neučitavanje svih strana dokumenta: Prilikom digitalizacije dokumenata, vodite računa da sve stranice višestranih dokaza budu učitane. Npr. ako diploma ima i dodatak ili pečat na poleđini, i to mora biti obuhvaćeno. MUP i NSZ pregledaju dostavljena dokumenta u celini; nedostajuća stranica može značiti nepotpun dokument.

  • Nepoštovanje uputstava iz e-Sandučeta: Nakon uspešno podnetog zahteva, podnosilac dobija obaveštenja i uputstva kroz elektronsko sanduče na portalu . Česta greška je što korisnici ne prate redovno e-Sanduče. MUP može tražiti dodatna pojašnjenja ili ispravke – ako propustite rok da reagujete, zahtev može biti odbijen. Stoga, svakodnevno proveravajte elektronsko sanduče posle podnošenja.

4. Odobrenje dozvole, prijava na osiguranje i zaključenje ugovora

4.1. Izdavanje jedinstvene dozvole (boravak i rad)

Kada su MUP i NSZ pozitivno ocenili vaš zahtev, biće doneto rešenje o odobrenju privremenog boravka i izdavanju radne dozvole, nakon čega se izrađuje Jedinstvena dozvola u formi kartice. Poslodavac i stranac dobijaju obaveštenje o odobrenju u e-Sanduče, a sama kartica se lično preuzima u policijskoj upravi za strance. Jedinstvena dozvola se izdaje na period do 3 godine (u zavisnosti od ugovora i osnova), uz mogućnost produženja.

Napomena: Ako je dozvola izdata na kraći period (npr. 1 godinu zbog trajanja ugovora), vodite računa o blagovremenom produženju pre isteka. Produženje se takođe podnosi elektronski, a ukoliko je zahtev podnet pre isteka važeće dozvole, sama potvrda o prijemu zahteva omogućava strancu legalan boravak i rad do donošenja konačnog rešenja .

Kada jednom imate fizičku dozvolu (ili makar potvrdu da je odobrena), stranac stiče pravo da počne sa radom. 

4.2. Prijava zaposlenog stranca u sistem obaveznog osiguranja

Svaki zaposleni u Srbiji, pa i strani državljanin, mora biti prijavljen u sistem socijalnog osiguranja. Poslodavac je dužan da novog radnika prijavi u Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO) – ovo obuhvata zdravstveno, penzijsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Prijava na osiguranje se vrši elektronski (putem jedinstvene elektronske prijave preko portala CROSO ili integrisanog servisa).

Važno je napomenuti da su stranci u pogledu poreza i doprinosa izjednačeni sa domaćim zaposlenima – nema posebnog poreskog režima; obračunavaju se isti doprinosi za PIO, zdravstveno i ostalo . Poslodavac je obavezan da obračunava i uplaćuje te doprinose od dana početka rada navedenog u ugovoru.

Kada prijaviti stranca u CROSO? Donedavno je praksa razlikovala dve situacije: za strance koji su morali imati vizu D, zahtevalo se da poslodavac izvrši prijavu u CROSO pre podnošenja zahteva za jedinstvenu dozvolu (jer sama viza D već znači da je odobreno zapošljavanje do 180 dana) . S druge strane, za strance iz bezviznog režima, bilo je zabranjeno prijaviti ih na osiguranje pre dobijanja dozvole (jer do tada nemaju pravni osnov za rad). Izmenama propisa krajem 2023. i početkom 2024. uvedeno je fleksibilnije rešenje: poslodavac sada može da prijavi stranca u CROSO čim dobije potvrdu o odobrenju jedinstvene dozvole, ne čekajući izdavanje kartice . Dakle, dovoljno je da imate elektronsku potvrdu ili rešenje da je dozvola odobrena – na osnovu nje možete odmah registrovati radnika i započeti radni odnos. (Ovo praktično znači da za viza-free strance više nema praznog hoda: čim stigne odobrenje, može se izvršiti prijava i radnik počinje da radi. Za one sa vizom D, koji su već možda bili prijavljeni uslovno, sada se samo nastavlja rad.)

Nakon prijave na osiguranje, poslodavac može radniku obezbediti potvrde o zaposlenju, a zaposleni stiče pravo na korišćenje zdravstvene zaštite i ostala prava iz radnog odnosa.

4.3. Zaključenje (finalizacija) ugovora o radu

Ukoliko je prethodno potpisani ugovor bio uslovan ili u formi ponude, sada je trenutak da se on finalizuje. Najčešće se radi o tome da poslodavac i zaposleni potpišu ugovor o radu na određeno ili neodređeno vreme, sa datumom početka rada koji je usklađen sa datumom izdavanja dozvole . Zakon o zapošljavanju stranaca dozvoljava da radni odnos započne tek od dana izdavanja radne dozvole, i to će biti datum od kog ugovor proizvodi pravno dejstvo. Nije potrebno sklapanje novog ugovora ako je već potpisan predugovor koji je sada stupio na snagu; dovoljno je da obe strane imaju overene primerke i da poslodavac dostavi radniku kopiju prijave na CROSO kao dokaz da je sve registrovano.

Poslodavac je dužan i da stranca prijavi na sve interne evidencije kao zaposlenog – uključenost u pravilnike, zaštitu na radu, zdravstvene preglede ako su obavezni za to radno mesto (npr. sanitarni pregled za rad sa hranom, lekarski pregled za poslove sa posebnim uslovima rada itd., prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu).

Najčešće greške nakon dobijanja dozvole:

  • Zaborav na prijavu u osiguranje: Kao što je istaknuto, dobijanje dozvole nije kraj procedure – propust da se radnik prijavi u roku (najkasnije dan pre početka rada) predstavlja kršenje Zakona o radu. Često se desi da poslodavci odlože ovu prijavu, što može biti sankcionisano pri kontroli. Odmah po dobijanju odobrenja, izvršite CROSO prijavu .

  • Neusaglašen početak rada: Ugovor i prijava na osiguranje moraju imati isti datum početka. Ako ste u ugovoru naveli da rad počinje npr. 1. maja, a dozvola je stigla 20. aprila, osigurajte da prijava bude od 1. maja. Radnik od tog datuma mora biti uključen u obračun zarada i ostalo.

  • Promena uslova bez odobrenja: Neki poslodavci i stranci pogrešno misle da jednom dobijena dozvola dopušta strancu da slobodno menja poslodavca ili radno mesto. Napominjemo da je jedinstvena dozvola vezana za konkretnog poslodavca, konkretno radno mesto i pravni osnov zapošljavanja . Svaka promena – prelazak kod drugog poslodavca, promena radnog mesta ili osnova (npr. sa radnog odnosa na samozaposlenje) – zahteva novi postupak pred NSZ/MUP. Dakle, ako stranac raskine ugovor sa vama, dozvola prestaje važenje i novi poslodavac mora ishodovati novu dozvolu. Ovo jasno komunicirajte zaposlenom kako ne bi došlo do nenamernih prekršaja.

5. Zaključak – kako uspešno zaposliti stranca (i izbeći greške)

Legalno zapošljavanje stranog radnika u Srbiji je izvodljiv proces, ali uključuje mnogo koraka i dokumentacije. Potrebno je paralelno zadovoljiti imigracione propise (boravišna dozvola) i radnopravne uslove (radna dozvola, radni odnos), uz koordinaciju sa najmanje dve državne institucije (MUP i NSZ). Kao što smo prikazali, detaljna priprema unapred je ključna – idealno je početi prikupljanje dokumentacije nekoliko meseci pre planiranog početka rada . Time imate vremena da pribavite sve papire, prevedete diplome, uskladite interne akte i ispravite eventualne nedostatke.

Naš savet poslodavcima je da ne oklevaju da potraže stručnu pomoć. Konsultacija sa specijalistom (pravnik za radno/imigraciono pravo ili agencija za zapošljavanje stranaca) već na početku može uštedeti mnogo vremena i novca . Svaki slučaj je specifičan, pa vam iskusni savetnik može pomoći da izbegnete uobičajene zamke – od pogrešnog izbora ugovora, preko dokumentacije, do poštovanja rokova.

Ako vam sve ovo izgleda previše komplikovano, niste jedini. Upravo zbog složenosti procedure, mnoge firme poveravaju ceo proces stručnjacima. Naša agencija, koja je specijalizovana za posredovanje pri zapošljavanju stranaca, može preuzeti operativni teret – od prijave potrebe na NSZ, preko vođenja elektronskog zahteva na Portalu za strance, do komunikacije sa institucijama i prijave zaposlenog na osiguranje. Tako ćete biti sigurni da je svaki korak urađen u skladu sa propisima, a vaš novi strani radnik može nesmetano i brzo da počne sa radom. Kontaktirajte nas da zajedno podignemo vaš tim na međunarodni nivo – legalno, sigurno i efikasno!